Archive

Injektiranje pukotina metoda je sanacije pukotina na armiranobetonskim konstrukcijama. Pukotine u betonu česta su pojava prvenstveno zbog neadvekatne ugradnje i njegovanja svježeg betona, korozije armature, vibracija, preopterećenja, slijeganja temeljnog tla i sl. Pukotine u betonskim konstrukcijama predstavljaju veliku opasnost jer, osim što uzrokuju konstruktivne probleme, povećavaju propusnost betona i omogućavaju prodor klorida, štetnih plinova te ostalih štetnih tvari u konstrukciju, čime se smanjuje vijek trajanja iste. Najčešći problemi armiranobetonskih konstrukcija uzrokovani pojavom pukotinama su: daljnje širenje pukotina i nastanak novih, a samim time i povećavanje propusnosti betona omogućavanje prodora vode i agresivnih tvari iz okoliša te daljnje oštećenje konstrukcije Pukotine u betonu nužno je adekvatno sanirati postupkom konstruktivnog injektiranja. Injektiranje pukotina izvodi se standardnim postupkom utiskivanja injekcijske smole u pukotinu. Prvo je potrebno...

Hidrodemoliranje ili hidrorazaranje je metoda hidrodinamičkog uklanjanja betona koja koristi mlaz vode pod visokim tlakom. Hidrodemoliranje je najčešće izvodi visokotlačnim pumpama radnog tlaka od 1600 do 2500 bara. Uklanjanje betona hidrodemoliranjem ima sljedeće prednosti: hidrodemoliranje ne unosi dodatne vibracije u konstrukciju te na taj način stabilnost cijele konstrukcije nije ugrožena, a zdravi beton je sačuvan od novih mikropukotina ne dolazi do oštećenja armature armatura se automatski čisti do visokog sjaja hrapavost i prionjiovst postojećeg betona je visoke razine u skladu je s europskom normom HRN EN 1504 (Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija) Nakon hidrodinamičkog uklanjanja oštećenog betona konstrukcije, betonska površina čisti se hidrodinamičkim postupkom. Hidrodinamičko čišćenje je tehnika uklanjanja neželjenih naslaga i dubinskog čišćenja konstrukcije koja se temelji na...

Čelik je materijal koji je svakodnevno u upotrebi i sastavni je dio većine građevinskih konstrukcija. Čelične konstrukcije, instalacije i objekti podložni su koroziji prvenstveno zbog vremenskih utjecaja. Vlažnost, temperatura, UV zračenje, kemijska izloženost i mehanička oštećenja neki su od uzroka nastajanja korozije. Propadanje čelika, a samim time i zaštita istog od navedenih uzroka, od esencijalne je važnosti za trajnost i nosivost čelične konstrukcije. Antikorozivna zaštita čeličnih konstrukcija određuje se ovisno o korozivnoj izloženosti i potrebnoj trajnosti elemenata konstrukcije, a izvodi se primjenom zaštitnih sustava antikorozivnih premaza. Prije nanošenja zaštitnih premaza potrebno je izvršiti odgovarajuću pripremu površine materijala kako bi se osiguralo da će sustav premaza pružiti dugoročnu i kvalitetnu zaštitu. Priprema površine uključuje čišćenje od hrđe i stranih tvari kako bi...

Iako su zidane konstrukcije jedan od najstarijih načina građenja arhitektonskih objekata, ovaj tip konstrukcija nema u potpunosti definirane parametre koji utječu na ponašanje konstrukcije tijekom djelovanja opterećenja. Uzrok tomu u najvećoj mjeri je činjenica da osobine zidanih konstrukcija uvelike variraju ovisno o upotrebljenim materijalima i kvaliteti same izvedbe konstrukcije. Oštećenje konstrukcije podrazumijeva situaciju u kojoj je konstrukcija reducirala ili izgubila vlastiti kapacitet nosivosti, a u ekstremnim situacijama i kolabirala. Ovakve situacije obično su karakterizirane pukotinama, rušenjem, odvajanjem dijelova konstrukcije, stalnim deformacijama, naginjanjem i sl. Nosiva konstrukcija objekta mora biti sigurna, upotrebljiva i trajna tijekom cijelog svog predviđenog vijeka trajanja. Kako bi se produžio vijek trajanja konstrukcije, a samim time i vrijeme korištenje objekta, potrebno je provoditi redovno tekuće održavanje te izvršiti...

Radi sigurnosti i izgleda armiranobetonskih konstrukcija, održavanje i popravci su neizbježni. Njihov opseg i učestalost ovise prije svega o kakvoći izvedbe, preventivnoj zaštiti i održavanju. Uzroci propadanja armiranobetonskih konstrukcija mogu biti vanjski, npr. uvjeti okoliša u kojem se konstrukcija nalazi i unutarnji, npr. proizvodnja, ugradnja i održavanje konstrukcije. Utvrđivanje oštećenja se obavlja vizualnim pregledom (postojanje korozijskih oštećenja, pojava pukotina na konstrukciji, pojava raslojavanja betona itd.) te terenskim i laboratorijskim ispitivanjima (dubina karbonatizacije betona, debljina zaštitnog sloja betona nad armaturom, zasićenost kloridima itd.). Na osnovu dobivenih podataka izrađuje se procjena stupnja oštećenosti armiranobetonskih površina, a na temelju koje se dalje određuje tehnološko rješenje sanacije konstrukcije, odnosno projekt s uputama i postupcima popravka. Suvremena tehnologija izvođenja radova na sanaciji armiranobetonskih konstrukcija obuhvaća sljedeće faze radova: 1....

Osim injektiranja i standardnih tehnologija sanacije konstrukcija, u svom radu koristimo i tehnologiju ojačanja konstrukcija karbonskim lamelama te karbonskim i staklenim platnima, odnosno tehnologiju ojačana konstrukcija poznatu kao FRP (eng. Fibre Reinforced Polymer). Uz mnoge metode ojačanja konstrukcija, FRP proizvodi imaju najveću primjenu u ojačanju zidanih konstrukcija. Također, osim karbonskih lamela te karbonskih i staklenih platna, postoje i šipke od FRP materijala kojima se, umjesto čeličnim šipkama, mogu armirati konstrukcije. FRP materijali su polimeri ojačani vlaknima, odnosno to su kompozitni materijali koji se sastoje od polimerne matrice i armaturnih vlakana. Kao sanacijski materijali, koriste se kada je potrebno pojačati nosivost konstrukcije zbog planiranog povećanja korisnog opterećenja, nastalog uslijed planirane izvedbe prodora ili uklanjanja određenih nosivih elemenata. Primjena FPR tehnologije ojačanja konstrukcija preporučuje se za: vanjsko ovijanje...